šumsko.voće7

Šumsko voće raste slobodno u prirodi te je iznimno bogato vitaminima, vlaknima i moćnim pigmentima. Ujedno šumsko voće vrlo je siromašno kalorijama i mastima, što ga čini odličnim za sve one koji paze na tjelesnu težinu te se pri tome ne žele odreći slatkog zalogaja. -šumsko voće od jagode, maline, borovnice, kupine, crnog i crvenog ribizla dostupno je tijekom cijele godine te zahvaljujući metodi dubokog smrzavanja ne gubi svoje nutritivne vrijednosti. Može se kombinirati sa sladoledom, šlagom ili mascarpone kremom te će uvijek biti neodoljivo ukusno. Jednako tako odličan je dodatak osvježavajućoj torti od sira, štrudlama, čokoladnom mousseu, različitim pudinzima te svim ostalim poslasticama. Malina je višegodišnja listopadna biljka, žbunastog ili polužbunastog rasta, sa višegodišnjim korenom i sa jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima koja pripada familiji ruže (Rosaceae), rodu Rubus i ima više podroda. Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je biljka koja je rasprostranjena širom sjeverne Zemljine hemisfere.[1] Najviše je rasprostranjena u umjerenoj Evropi i umjerenoj Aziji, a odomaćila se i izvan ovog područja. U odnosu na gajene jagode, mnogo je sitnija i nije toliko slatka, ali su joj miris i ukus mnogo jači. Raste uglavnom po obodima šuma. Divlja trešnja (lat. Prunus avium) je vrsta biljke iz roda Prunus, u narodu poznatija i kao crna trešnja[1] ili ptičarka.[1] Ima je u Evropi, Anatoliji, Magrebu i Zapadnoj Aziji, od Britanskih ostrva[2] pa južno do Maroka i Tunisa, severno do Trondejmsfjord regiona u Norveškoj, istočno do Kavkaza i severnog Irana, sa malom izolovanom populacijom na zapadnim Himalajima.[3][4] Vrsta se široko uzgaja i u drugim regionima i postala je naturalizovana u Severnoj Americi i Australiji